Licna karta GRAÐANSKE DEMOKRATSKE STRANKE BOSNE I HERCEGOVINESSRNBiH je 1990. godine je izrastao u DSSBiH. Na Konvenciji od 26. maja 1993. godine, stranka je usvojila novi Program i Statut i promijenila ime u Gradanska demokratska stranka BiH. GDSBiH je stranka demokratskog politickog centra. Sjedište stranke je u Sarajevu. Predsjednik Stranke je Ibrahim Spahic
Stranka je od 1990. do danas održala devet Skupština GDS-a BiH, i to: 1993., 1996., 1998., 1999., 2000., 2002., 2004., 2005. i 2006. godine, na kojima su vršeni izbori rukovodstva, izmjene i dopune Programa i Statuta.
Gradanska demokratska stranka BiH ucestvuje na svim lokalnim i opcim izborima od 1990. godine i ima parlamentarni status, bilo da je nastupala samostalno ili u politickim savezima.
Na opcim izborima 2006. godine GDSBIH nastupa samostalno i ima 214 kandidata (43% žena, 57% muškaraca i 37% mladih) u svim kantonima, entitetima i državi.
GDSBiH JE DOSAD REALIZIRAO SLJEDECE IDEJE
25. maja 1990. – Organizacija protesta „Bosna kaže ne podjelama“
28. oktobra 1991. – Organizacija javne rasprave o gradanskom ustavu BiH i medunarodne konferencije o Bosni i Hercegovini
februara 1992. – Pozvali smo gradane na referendum o nezavisnosti i suverenosti BiH
1. marta 1992. – Bosna i Hercegovina je postala nezavisna voljom 98% od 67% izašlih gradana
5. aprila 1992. – Ucestvovali smo u organizaciji mitinga za Bosnu i Hercegovinu
6. aprila 1992. – Evropska zajednica priznala Bosnu i Hercegovinu
21. maja 1992. - BiH postala clanica UN
19. april 1992. – Deklaracija o nedjeljivosti Sarajeva
mart – april 1996. – reintegracija sarajevskih opcina
25. maja 1993. – Usvojen znak GDS-a BiH – plavi raznostranicni trougao koji simbolizira BiH i njene narode
4. februara 1998. – Naš simbol u žutoj boji postao grb BiH
21. oktobra 1993. – GDS predlaže da Predsjedništvo RBiH usvoji platformu o cjelovitoj i demokratskoj gradanskoj BiH
novembra 1993. – Predsjedništvo RBiH usvaja Platformu o cjelovitoj i demokratskoj gradanskoj BiH
novembra 1995. – GDS se zalaže da se BiH integrira u Vijece Evrope i Evropsku uniju
24. aprila 2002. - BiH primljena u Vijece Evrope
septembra 1996. – GDS se zalaže za jedinstvene oružane snage BiH
26. novembra 2004. - postrojena prva jedinica jedinstvenih Oružanih snaga BiH
1. oktobra 1997. – GDS se zalaže za neposredan izbor nacelnika opcina u BiH
6. oktobra 2004. – Gradani direktno birali nacelnike opcina
28. juna 1999. – GDS predlaže rezoluciju o evropskim integracijama i Paktu stabilnosti za jugoistocnu Evropu
27. jula 1999. – Parlamentarna skupština BiH usvaja Rezoluciju o evropskim integracijama i Paktu stabilnosti za jugoistocnu Evropu
14. septembra 2000. - GDS predlaže Rezoluciju o ekonomskoj i socijalnoj politici
22. juna 2001. - Parlamentarna skupština BiH usvaja Rezoluciju o ekonomskoj i socijalnoj politici
11. oktobra 2000. – GDS predlaže zakon o pravima etnickih i nacionalnih zajednica ili manjina u BiH
14. juna 2001. - Parlamentarna skupština BiH usvaja Zakon o pravima etnickih i nacionalnih zajednica ili manjina u BiH
27. augusta 1999. – GDS zahtijeva izradu strategije ekonomske i socijalne politike BiH
27.juna 2002. – Vijece ministara donosi strategiju ekonomske i socijalne politike
21. marta 2002. – GDS predložio Rezoluciju o politici zdravlja za sve
29. aprila 2002. - Parlamentarna skupština BiH usvaja Rezoluciju o politici zdravlja za sve
13. aprila 2001. – GDS pokrenuo raspravu o amandmanima na Ustav BiH u Parlamentarnoj skupštini sa šest amandmana
novembra 2005. – Medunarodna zajednica otvorila proces pregovora o ustavnim promjenama
27. februara 2002. - GDS predložio rezoluciju o položaju mladih u BiH
21. marta 2002. - Parlamentarna skupština BiH usvaja Rezoluciju o položaju mladih u BiH
novembra 1996. – Slogan GDS-a „BiH zemlja Mediterana“
marta 2000. – BiH clanica Jadransko-jonske inicijative i Organizacije mediteranskih zemalja
oktobra 2002. – GDS promovira projekt «BiH – evropski partner»
26. januar 2006. – Poceli pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU
Aprila 2004. - GDS formira forum za jacanje lokalne i regionalne demokratije u BiH
2004. – GDS predlaže zakon o glavnom gradu BiH i zakon lokalnoj samoupravi u BiH
1. maja 2005. – GDS predlaže sedam principa za ustavne promjene u BiH
aprila 2006. – U Parlamentarnoj skupštini BiH otvorena rasprava o ustavnim amandmanima
10. juna 2006. – GDS BiH predlaže platformu za ekonomski i socijalni razvoj razvoj BiH 2007. – 2014. i osnove za novi gradanski ustav BiH
|
DeklaracijeDeklaracija o socijalnoj ukljucenosti
GDS BiH na temelju politicke Platforme GDS BIH – Evropski partner poziva:
- gradane i gradanke BIH na promjenu ekonomske politike BIH i stvaranje snažnog socijalnog networka koji ce uticati na jacanje odgovornosti i rad vlasti BIH na svim nivoima;
- na aktivno ucešce stanovnika u politici razvojakoji nisu zadovoljni posebno ekonomskom i opcom situacijom u BIH i koji prepoznaju kako vlasti održava status quo iz godine u godinu;
- na otklanjanje prepreka izmedu gradana i institucija vlasti od opštinskog do državnog nivoa (zakonodavnog, izvršnog sudskog);
- na promjene politickog djelovanja kroz stranke i državnu vlast BIH i cjelinu sistema jer su njeni nosioci korumpirani, (došlo je do potpune sprege partijske i izvršne vlasti);
- na reidentifikaciju bh identiteta na novim osnovama s obzirom da se vecina gradana BIH smatra prije svega gradanima BIH, a više od 2/3 se smatra pored toga što se osjeca Bošnjakom, Hrvatom, Srbinom, pripadnikom neke od nacionalnih manjina, prije svega gradaninom BiH;
- na velike promjene u BIH sa snažnom organizacijom države i jakim regijama,
- na promjene koje bi obezbjedile dinamicniji razvoj porodice i društva.
Najvažniji prioriteti trenutno za gradane su: osnovni uslovi za život, poboljšanje infrastrukture i integracije BIH, a dugorocni ciljevi i prioriteti su gotovo identicni sa trenutnim potrebama stanovnika.
Buducnost BIH se vrednuje kroz eurointegracije kao kljucni faktor razvoja i stabilnosti. Za to je potrebno za promjenu uništiti korupciju i preuzeti odgovornost za vlastiti razvoj i zaustaviti etnicku politiku podjele.
Deklaracija za evropsku BiH
GDS BiH na temelju politicke Platforme GDS BIH – Evropski partner poziva:
- sve gradanke gradane BIH na udruživanje u Savez za evropsku BIH;
- civilno društvo BiH na stvaranje zajednickog evropskog saveza za promociju evropskog identiteta BiH;
- zaposlene i poslodavce da izgrade nove pogodnosti za savremeni rad koji ce pokrenuti mlade radnike i preduzetnike da zajedno otvore nove perspektive razvoja BiH;
- sve generacije da se aktiviraju da stvore nove uvjete za cjelovit život svih, a posebno djece i trece generacije;
- raseljene,i izbjegle i emigrante da se integrišu u radni prostor BIH i Evrope;
- na otvaranje novog pristupa u zaštiti životne sredine i energije, i promociju energetskih projekata koji ce aktivirati više od 60% neiskorištenih energentskih potencijala BiH na dobrobit razvoja BIH;
- na promjenu svakodnevnog života i ucešce gradana u pronalaženju najboljeg nacina stvaranja životnih uslova u kojima ce se gradanska prava i slobode realizirati u novoj harmoniji odnosa u zajednici, posebno na lokalnoj razini;
- na novi pristup zdravlju za sve i obrazovanje;
- novu organizaciju zaštite i sigurnosti u BiH posebno u borbi protiv povrede ljudskih prava i sloboda, i protiv socijalnog iskljucivanja;
- za korištenje urbanih prostora i slobodno kretanje pješaka, ogranicene upotrebe vozila, slobodno korištenje bicikla i formiranje parking prostora izvan urbanih centara;
- za poljoprivredna dobra i sela uredena u skladu sa BIH koloritom i EU standardom.
Deklaracija za promjene u BiH
DEKLARACIJA ZA PROMJENE U BIH
GDS BIH na temelju politicke Platforme GDS BiH – Evropski partner poziva:
- na razvijanje BH identiteta uz puno poštivanje posebnitosti u BIH;
- na izgradnju motivacije za ostanak u BiH i korištenje ljudskih resursa prije svega radikalnom promjenom u politici zapošljavanja i školstva;
- na smanjenje diskriminacije kreiranjem demokratske politicke javnosti i dokidanja njenih izvora u politickom sistemu i životu;
- na ubrzano izvršavanje obaveza u procesu eurointegracija u EU (EU, NATO, WTO);
- na ujedinjenje zemlje kao i borbu protiv korupcije;
- na ustavne promjene koje ce omoguciti dinamicnu i regionalnu otvorenu državu;
- na jacanje sigurnosti u društvu i stvaranje uslova u kojima ce državljanin BIH kroz EU ponovo verifikovati povijesne vrijednosti BH multikulturalnog društva;
- na reintegraciju povratnika sa svim pravima od zapošljavanja do školstva;
- na radikalno raskidanje politike podjele u školama i za novu kulturnu politiku;
Zato je potrebno:
- stvaranje evropskog saveza svih bh gradana, politickih i društvenih organizacija za ispunjenje svih obaveza za clanstvo u EU do 2014;
- donošenje programa razvoja i posebno programa za mlade i socijalnu ukljucenost svih gradana u proces krupnih promjena u BiH.
Deklaracija za novu politicku ulogu gradanki i gradana u BiH
GDS BiH na temelju politicke Platforme GDS BIH – Evropski partner poziva :
- da se gradani i gradanke angažuju na promjeni vlastitog ucešca u politici i politickim odlukama;
- na izgradnju povjerenja medu gradanima BIH;
- na povecanje povjerenja u organe vlasti javni servis gradana na temelju uspostavljanja demokratske kontrole javnosti rada, zakona, izvršne i sudske vlasti;
- na jacanje opštinskih i gradskih organa vlasti i otvorenog dijaloga gradonacelnika, nacelnika i civilnog društva;
- na uspostavljanje srednjorocnih i dugorocnih ekonomsko-socijalnih programa razvoja BiH i njenog regionalnog razvoja;
- na stvaranje poslovnog okruženja u BH novom zakonskom regulativom, podsticajnim mjera za MSP, boljim iskorištavanjem kapaciteta BH firmi, smanjenjem poreskih opterecenja i uspostavljanja vece konkurencije;
- na formulisanje posebne politike za rast industrijske proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti, deficita u vanjsko-trgovinskoj razmjeni i racionalnijem organizovanju bh institucija;
- na posvecenost boljem životnom standardu gradana i programu socijalne ukljucenosti koji ce omoguciti vecu motivaciju stanovništva kako bi se smanjile socijalne i politicke tenzije i stravicne socijalne razlike;
- na jacanje javne i osobne sigurnosti i ostvarivanje ljudskih prava i sloboda koje bi omogucile da se u novim odnosima izgraduje buducnost BIH;
|
InicijativeUstavne promjene i evropska integracija BiH
Gradanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine je, kao politicka stranka liberalnog demokratskog centra, utemeljena na multilateralnoj strukturi bosanskohercegovackog društva i evropskim politickim standardima parlamentarne demokracije, u kojoj se u prvom redu osiguravaju poštivanje ljudskih prava i sloboda i individualni angažman u izgradnji civilnog društva Programom za parlamentarnu gradansku demokraciju, tržišnu ekonomiju i poštivanje ljudskih prava i sloboda, te Principima djelovanja, u kojima se istice individualni angažman i clanstvo koje je zasnovano na slobodnom izboru za ucešce u izgradnji civilnog društva i moderne Bosne i Hercegovine, u kojoj ce participacija gradanstva i vlasti BiH biti omogucena kroz jasnu podjelu vlasti i nadležnosti institucija BiH.
Za to su potrebne dvije kljucne pretpostavke: usvojiti novi ustav BiH i osigurati pravo gradanima da izadu na izbore u skladu s novim izbornim zakonom.
Dakle, treba suštinski prevazici situaciju u kojoj skoro 50% gradana ne izlazi na izbore i ne koriste se svojim pravom da glasaju i da budu birani. Na taj nacin se odustaje od direktnog ucešca u rašclanjivanju moci institucija vlasti, ugrožava aktivno djelovanje gradana u izgradnji društvenog i državnog sistema u kome ce biti osigurana vladavina zakona, nezavisnost sudstva, transparentnost i ekonomicnost te jacati parlamentarna demokracija i javno mnijenje i kroz slobodne, nezavisne i pluralisticne medije. To podrazumijeva da ce kroz jacanje parlamentarne odgovornosti biti stvoreni uvjeti za sprecavanje konflikata, kao i izgradnju, u našem slucaju, povjerenja i pomirenja i gradnju mira i sigurnosti. Narast ce socijalna odgovornost i državna legislativa i otvorit ce prostor za posao i pravdu, bitno ce utjecati na zaustavljanje odliva mozgova, posebno mladih. BiH ce osigurati napredovanje demokracije kroz jacanje evropskih institucija i kroz proces medunarodnih, regionalnih i transgranicnih veza, poštujuci medunarodne konvencije, tribunale i sudove, istovremeno, osiguravajuci ucešce u kompetentnoj civilnoj mreži društva i dostizanje gender jednakosti.
Danas se mnogi koriste programom GDS BiH i mi bismo trebali podržati one politicke partije i programe koji cine napor da se uspostave principi gradanske demokracije kao osnove za organizaciju društva i države.
Bosna i Hercegovina je evropska i mediteranska zemlja u kojoj njeno prastaro naslijede nije išcezlo, bez obzira na sve historijske promjene kojima je bila podvrgnuta. Svi stanovnici BiH su njeni gradani, jer gradanstvo nije pitanje porijekla, nego pitanje nacina života, pitanje jednog ideala koji pociva na razumu. Naše jedinstvo pociva na razlicitim interpretacijama, komunikaciji i sporazumijevanju. Iskustvo nas uci da je sporazumijevanje moguce jedino tamo gdje je razlicitost. Tamo gdje nema razlicitosti lako se uspostavlja mracni nagon "identiteta" koji se brzo pretvara u sirovu silu što poništava svake ljudske i gradanske osobenosti.
Za sporazumijevanje je potreban dijalog. Dijalog je uvjet opstanka modernog svijeta. Istovremeno, dijalog je osnovna pretpostavka gradanske (o)pozicije. Dijalog je naporan i ponekad može izgledati besperspektivan, ali ono što se umjesto njega nudi neuporedivo je strašnije.
Politicke pretpostavke za razvoj dijaloga oduvijek su nastojale stvoriti parlamentarnu demokraciju. Naša gradanska (o)pozicija poštuje institucije koje su u tom razvoju nastale, svjesna da taj razvoj nije završen, ali i da drugog puta nema u svijet kakav želimo nama.
Ono što je moguce u svijetu sigurno je moguce i u Bosni i Hercegovini, koja od pamtivjeka nudi jedan model suživota, sporazumijevanja i dijaloga, koji podrazumijevaju sve moguce vrste trzavica, ali koji, uprkos svim tim trzavicama, opstaju. Ideja o gradanskoj Bosni i Hercegovini vodi ukidanju onih predrasuda koje onemogucuju ucvršcivanje toga modela. Ideja o ljudskim pravima jeste osnovna ideja u našoj viziji gradanske Bosne i Hercegovine, ali mi tu ideju vidimo u jednom širokom spektru, odredivanjem prioritetnih ciljeva, koji se lakše mogu ostvariti ukidanjem predrasuda i politickih mehanizama koji uzdižu jedan dio društva na racun drugoga. Nema više manjina i "vecina", svi smo podjednako veliki, jer jedino na taj nacin možemo opstati.
Novi ustav jedne gradanske Bosne i Hercegovine, kao osnovni zakon, ukljucuje ovakve pretpostavke i pravno regulira situacije u kojima se gradani dobrovoljno udružuju da bi zasnovali pravnu zajednicu slobodnih i jednakih clanova društva. Ustav regulira ona prava koja gradani pojedinci žele (ili moraju) dodijeliti jedan drugom ako hoce svi zajedno živjeti životom dostojnim covjeka. Ili uz pomoc stare izreke: Ne cini drugom ono što ne želiš da drugi ucini tebi. Za nas je gradanstvo demokracija.
Gradanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine svoju zemlju želi da izgraduje uz puno uvažavanje lokalne samouprave i regionalne demokracije i autonomije, na temelju stvarnih ekonomskih, politickih, kulturnih i socijalnih potreba stanovništva, kroz decentraliziranu društvenu strukturu i efikasnu državnu zajednicu. Mi vjerujemo u participaciju gradanstva u vlasti, a danas je u našoj zemlji objektivno pozicija gradana nesigurna i njihovi interesi i potrebe podredeni su interesima lokalnih i državnih mocnika.
Dolazi dan kada ce gradani BiH napisati svoj ustav i to se ne može sprijeciti nikakvim politickim manevrima. Gradani pocinju da uzimaju "državne" stvari u svoje ruke, sve više se govori, a ne samo pjeva 'svi smo mi Hercegovci i Bosanci'.
GDS je svojevremeno pokrenuo ustavne promjene u Bosni i Hercegovini u Predstavnickom i u Domu naroda, kojima se u skladu s demokratskim standardima ureduju odnosi u Bosni i Hercegovini u pogledu ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, nadležnosti institucija BiH, ekonomske i socijalne politike, povratka izbjeglica i raseljenih lica i zaštiti ocuvanja nacionalnih spomenika i institucija od vitalnog nacionalnog interesa, mijenja struktura Doma naroda, u kojoj se omogucava ravnopravno prisustvo predstavnika nacionalnih manjina i izbor sva tri bh. naroda s cijelog podrucja Bosne i Hercegovine, bez entitetskih diskriminacija. U skladu s medunarodnim konvencijama koje su usvojene i inkorporirane u Ustav BiH smatramo da uopce nije sporno kakva treba da izgleda država BiH, dakle - Država parlamentarne demokracije.
GDSBiH se zalaže za jasnu podjelu vlasti i nadležnosti institucija države Bosne i Hercegovine i smatra da je pored ustavnih reformi neophodno mijenjati i Izborni zakon BiH tako što ce biti formirano 9 izbornih jedinica koje ce omoguciti pokrivenost teritorije transentitetskim modelom na nacin da se u izbornom procesu omoguci ravnopravno ucešce svih gradana BiH.
GDSBiH smatra da bi država BiH trebala imati tri nivoa vlasti, i to:
1. Lokalni
2. Regionalni, i
3. Državni
GDSBiH smatra da bi najviši zakonodavni organ u BiH trebalo da bude dvodomni parlament koji bi se sastojao od Zastupnickog doma, koji bi brojao 85 poslanika. Takoder smatramo da bi Dom naroda trebao birati Zastupnicki dom Paralmenta BiH i da ne bi trebao brojati više od 35 poslanika, predstavnika nacionalnih manjina, Bošnjaka, Srba i Hrvata.
GDSBiH smatra da država BiH treba Ustavom treba regulirati jednog predsjednika, kojeg bi takoder birao Zastupnicki dom Parlamenta BiH i ciji bi mandat trebao da traje 5 godina. U slucaju sprijecenosti predsjednika u vršenju njegovih dužnosti, tu funkciju bi po ustavu trebao obnašati predsjedavajuci Parlamenta BiH u periodu od 3 do 6 mjeseci u kojem bi se izvršio izbor novog predsjednika BiH.
GDSBiH smatra da bi se ustavom trebalo odrediti da funkcije predsjednika BiH, predsjedavajuceg Zastupnickog doma Paralmenta BiH, predsjedavajuceg Doma naroda i premijera BiH treba da budu ravnopravno rasporedene izmedu sva tri konstitutivna naroda i predstavnika nacionalnih manjiina.
GDSBiH smatra da bi umjesto Vijeca ministara trebalo ustavom regulirati postojanje Vlade s ministarstvima za ekonomske odnose i rad, za vanjske poslove i dijasporu, za civilne poslove i komunikaciju, za ljudska prava i izbjeglice i raseljene, za odbranu i sigurnost, ministarstva za unutrašnje poslove, za obrazovanje i nauku, za kulturu i sport, ministarstvo zdravstva, ministarstvo za evropske integracije, ministarstvo vjera, ministarstvo pravde, ministarstvo za socijalnu poltiku, ministarstvo za turizam i sekretarijat Vlade, kao i izbor mandatara, kojeg bira Zastupnicki dom Parlamenta BiH, koji ce predložiti eksperte u svim oblastima koja ministarstva pokrivaju. Izbor clanova vlade trebao bi biti uvjetovan ponudenim programima u oblastima za koje su predloženi za ministre.
GDSBiH smatra da bi lokalna uprava trebala postati ustavna kategorija, dok bi lokalnim zajednicama trebalo dozvoliti da se neometano udružuju na ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj osnovi. Potrebno je jasno i precizno zakonski definirati status lokalnih i regionalnih nivoa vlasti i osigurati da se na niže nivoe vlasti prenesu samo ona ovlaštenja koja su precizno definirana ustavom.
GDSBiH smatra da bi gender trebao biti reguliran Ustavom, s posebnim akcentom na rukovodece funkcije.
Jedino politicki dijalog kroz Parlament BiH i javna rasprava o ustavnim reformama uz ucešce civilnog društva mogu osigurati puni legitimitet ustavnih reformi koje ce kroz predstojeci period znaciti proces daljnje demokratizacije bh. društva i izgradnje vlasti sposobne da se suoci s procesom eurointegracija, zbog cega je nužno vec do konca ove godine usvojiti novi zakon o Vijecu ministara BiH i izvršiti rekonstrukciju Vijeca pocetkom iduce godine, tako da na kljucnim mjestima budu eksperti i dobro organizirana ministarstva kompatibilna sa sastavom Evropske komisije.
Kao što je vidljivo da se jedino u okviru evropskih standarda kroz poštivanje opce Deklaracije o poštivanju prava covjeka može osigurati ravnopravnost, sloboda i solidarnost svih gradana svijeta, u državama clanicama UN-a, isto tako je najbolji nacin za ostvarivanje nacionalnih interesa naših gradana - Bošnjaka, Srba, Hrvata, kao i predstavnika svih nacionalnih manjina: Roma, Jevreja, Slovenaca, Ukrajinaca, Ceha, Albanaca, Poljaka, Makedonaca, Bugara, Austrijanaca, Nijemaca, Turaka, Italijana, Rusina i drugih - ostvarivanje njihovih ekonomskih, politickih, socijalnih i kulturnih interesa. To je moguce samo ukoliko su institucije demokratske, ukoliko je osigurano stvarno ucešce gradana u vlasti. Danas je participacija gradana u vlasti marginalizirana i u našem društvu ne postoji dijalog izmedu razlicitih zainteresiranih civilnih grupa i zajednica. To se najbolje vidi u diskriminaciji u ostvarivanju zakona. Naša zemlja je tek na pocetku ostvarivanja uvjeta za udruživanje na razini BiH kroz jacanje državnih institucija i asocijacija, a daleko smo još od udruživanja interesa na zaštiti intelektualne svojine, industrijske svojine, potrošaca itd. i modernog sindikalnog organiziranja.
GDSBiH je za evropske granice naše zemlje, zašticene i otvorene istovremeno, kako bi se saradnja sa susjedima u okviru evropskih integracija realizirala u duhu sarajevskog Pakta o stabilnosti u jugoistocnoj Evropi. Mi smo za transgranicnu saradnju u kojoj ce se i pozicija svakog gradanina, svakog naroda i nacionalne manjine, njihovog identiteta, jezika i kulture realizirati u cijelosti u procesima demokratizacije i konacnog uklanjanja nacionalistickih projekata s politicke karte ove regije, koja se lomi izmedu Mediterana, Balkana, srednje i jugoistocne Evrope. Integracija Evrope je jedino moguca ukoliko u njoj sudjeluju svi njeni gradani.
Više...
BiH u Mediteranskoj uniji Ispis
BIH U MEDITERANSKOJ UNIJI PRISTUPANJEM MEDITERANSKOJ UNIJI REALIZIRA SE PROGRAM GDSBiH I OSTVARUJU NAJZNACAJNIJI PRIORITETI VANJSKE POLITIKE BIH
Povodom formiranja Mediteranske unije u koju je, zajedno sa 27 zemalja Evropske unije, pozvana i Bosna i Hercegovina kao država Sredozemlja, GDS BiH izražava zadovoljstvo što se i nakon više od decenije realizira program GDS-a objavljen 1996. godine pod nazivom ''Povratak u buducnost, BiH-Mediteranska zemlja“.
Rijec je o programu koji je naglasio potrebu da BiH u procesu reintegracije sama odredi svoje mjesto za nove procese povezivanja s prostorom kojem po svom kulturno-historijskom, prirodnom, politickom, duhovnom i svakom drugom odredenju u potpunosti pripada.
Medu najznacanijim prioritetima spoljne politike BiH su: ulazak u NATO, clanstvo u EU i bilateralna i multilateralna saradnja na Mediteranu. Pored državnih organa i institucija, sve naucne, ekonomske i kulturne i druge društvene strukture i asocijacije trebale bi uciniti sve da se razvije jedna cjelovita politicka filozofija koja bi, paralelno ostvarujuci ova tri kljucna vanjsko-politicka cilja BiH, ojacala prakticno i svoje društvo i državu i njene kapacitete za otvaranje prema svijetu.
Formiranje Mediteranske unije, koju ce ciniti 27 zemalja EU i države Sredozemlja, predstavlja izazov za spoljnu politiku BiH, jer je utemeljena na procesu reintegracije naše zemlje i otvaranja EU prema zemljama regije koja je temelj povijesti Evrope i potvrda njene kulturne raznolikosti, religijske i civilizacijske povezanosti sa svijetom i najznacajniji geopoliticki prostor za punu afirmaciju same Evropske Zajednice.
Formiranje Mediteranske unije je i najveci izazov za EU, koja na nov nacin formuliše politiku odnosa sa Afrikom i Azijom i u skladu sa istorijskom odgovornošcu pokrece u XXI st. kljucna pitanja razvoja migracija, demokracije i saradnje, pitanja koja direktno uticu na mir, sigurnost i slobode gradana Evrope, kao i svih gradana mediteranskog podneblja.
Oslonjena na Barcelonski proces iz 1995. godine, Mediteranska unija daje novi podsticaj, ne samo u skladu sa proracunom EU za 2007/2013, koji predvida 16. milijardi Eura za postojeci proces, vec nagovještava i novi zamah, jer se radi o 27 zemalja EU i potencijalno, po vlastitoj želji i interesu i o 22 zemlje Sredozemlja, medu kojima je i BiH.
Zašto je važan ovaj projekat za našu zemlju? Prije svega, zbog toga što je BiH uistinu jedan od najboljih primjera susreta svih najznacajnijih ekonomskih, politickih, socijalnih, vjerskih, kulturoloških procesa kroz historiju i danas zasniva svoju egzistenciju upravo na jedinstvu razlika.
Na unutrašnjem planu, BiH je sa svojom mediteranskom spoljnom politikom u prilici da preuzima inicijative, a ne samo sa bude realizator projekata vanjske politike pojedinih zemalja i Medunarodne zajednice, jer ima dragocjeno iskustvo kroz cjelokupnu svoju povijest i razvoj u povezivanju svojih vlastitih interesa, sa interesima naroda i zemalja Sredozemlja.
Što nam je ciniti?
1. Potrebno je da stvarno konacno formulišemo dugorocnu razvojnu strategiju zemlje, bar do 2014. godine, kako bi mogli dobro upravljati resursima BiH i osigurati odgovarajuci ekonomski razvoj i tokom eurostandardizacije rada i proizvoda. Sada se vec kasni u tom kljucnom poslu i ne radi na dobrobiti gradana BiH.
2. Potrebno je pristupiti sporazumu o pridruživanju EU i odmah zatražiti status kandidata za clanstvo u EU.
3. Na temelju dosadašnjeg iskustva Partnerstva za mir, potrebno je ubrzano preci put do clanstva u NATO-u i izvršiti sve nužne reforme u sistemu sigurnosti u zemlji.
4. Nužno je otvoriti suštinsku debatu o ustavnim promjnama u BiH, kako bi došlo do aktiviranja gradana civilnog društva, nauke, kulture, obrazovanja, pronalaženju odgovora kako živjeti bolje u našoj zemlji i sa susjedima.
5. Neophodno je izvršiti još ove godine rekonstrukciju Vijeca Ministara BiH i uvesti, pored poljoprivrede, šumarstva, nauke i druga ministarstva cije ce funkcije biti kompatibilne sa funkcijama komesara Evropske komisije, kako bi cijelo Vijece ministara djelovalo kao tim za Evroatlanske integracije, kao tim koji crpi snagu iz opravdanih zahtjeva gradana da žive kvalitetno, u skladu sa evropskim standardima.
U svakom slucaju, pored uobicajene medunarodne diplomacije, treba pokrenuti i parlamentarnu i kulturnu i sportsku i svaku drugu,i sve uciniti i uz podršku naše dijaspore, kako bi imidž BiH u svijetu, bio u skladu sa stvarnim vrijednostima gradana naše zemlje
|
|
Srebrenik se u historiji prvi put pominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog drevnog grada jeste povelja Stjepana II. Kotromanićaod 15.02.1333., kojom on, kao bosanski Ban, Dubrovačkoj republici ustupa Ston i Rat, otvarajući trgovinske puteve Dubrovnika sa Bosnom. U to vrijeme Srebrenik je bio i prijestolnica srednjevjekovne Bosne kojom su vladali Kotromanići, utemeljivši njene najprostranije granice. Bosna se tada prostirala od Save na sjeveru, Zadra i Knina na zapadu i Herceg Novog na jugoistoku. Ugarski kralj Matija Korvin u oktobru 1464. prodire sa vojskom u sjeveroistočnu Bosnu i zauzima Srebrenik. Od osvojenih krajeva formira Srebreničku banovinu, koju uređuje po strogim vojničkim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikaša Nikolu Iločkog.
O zauzimanju Srebrenika od strane Osmanlija postoje dvije historijske verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen 1512.godine, zajedno sa Teočakom. Druga je verzija da je 1521. godine bosanski sandžak-beg Feriz-beg zauzeo Srebrenik, Sokol i Tešanj. Interesantno je narodno predanje o zauzimanju Srebrenika od strane Osmanlija. Kako je osmanlijska vojska bila brojčano nadmoćna, branitelji Srebrenika su u toku noći napustili grad, potkovavši konje naopako da bi prikrili tragove svog povlačenja. Zbog tragova kopita Osmanlije su mislili da je gradu stigla pomoć i dugo su oklijevali da ga pokušaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagrađena srebrenička tvrđava, ali je posve sigurno da su je sagradili Mađari za vrijeme njihove vladavine u Bosni. Dograđivali su je Osmanlije, o čemu svjedoči dograđena džamija koja je služila za potrebe posade, odnosno turskih askera. U periodu poslije Osmanlija Srebrenik je bio u izvjesnoj historijskoj zaleđini, tako da nema puno svjedočenja o gradu u periodu austro-ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije. Ponovno historijsko buđenje Srebrenik doživljava u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Gradnja pruge Brčko-Banovići i putne dionice Županja-Sarajevo-Opuzen daje Srebreniku impuls napretka i oživljavanja.  Srebrenik se nalazi u dolini rijeke Tinje, na pruzi i putu Brčko-Tuzla-Sarajevo (Tuzlanski bazen). Prosječna nadmorska visina je 199 metara, površina općine je 249 km2. Na tom području je 1991. godine živjelo 40.896 stanovnika.[1] Općina Srebrenik okružena je planinskim masivima Majevice i Trebave koji se spuštaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protiče rijeka Tinja. Stanovništvo Srebrenika i okolnih naselja bavi se, uglavnom, ratarstvom, vočarstvom i stočarstvom. Zadnjih decenija perioda Socijalisticke federativne republike Jugoslavije razvija se i industrija namještaja, građevinskih materijala, tekstila. Najznačajniji historijski spomenik je srednjovjekovni grad Srebrenik. Unutar njegovih zidina je od 1977. godine održavana redovna godišnja manifestacija "Srebrenik-otvoreni grad umjetnosti". Srebrenik je danas otvoreni grad umjetnosti, poznat po trgovinskim sajmovima i uspješnoj privatnoj inicijativi. Vlastitim naporima i uz pomoć šire zajednice građani Srebrenika su nakon Drugog svjetskog rata izgradili potpuno novi grad sa savremenim kapacitetima (osam osnovnih škola, obdanište, Srednjoškolski centar, Dom zdravlja, Dom kulture sa bibliotekom, kinom i galerijom).
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Srebrenik imala je 40.896 stanovnika, raspoređenih u 49 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Srebrenik u cjelini ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Srebrenik, popis 1991.
Ukupno: 40.896
* Srbi - 5.308 (12,97%)
* Muslimani - 30.528 (74,64%)
* Hrvati - 2.752 (6,72%)
* Jugoslaveni - 1.203 (2,94%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.105 (2,73%)
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Srebrenik, popis 1991.
Ukupno: 5.304
* Muslimani - 4.532 (85,44%)
* Srbi - 172 (3,24%)
* Hrvati - 87 (1,64%)
* Jugoslaveni - 351 (6,61%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 162 (3,05%)
Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.
|
STATUT Gradanske demokratske stranke Bosne i Hercegovine I U V O D
PROGRAMSKI PRINCIPI
Gradanske demokratske stranke
Bosne i Hercegovine
I - Bosna i Hercegovina je suverena država ravnopravnih gradana i naroda: Bošnjaka, Srba, Hrvata i pripadnika drugih narodnosti koji žive u BiH. Bosna i Hercegovina je konstituirana na osnovama parlamentarne gradanske demokracije, tržišne ekonomije i ljudskih prava i sloboda. Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj se uvažava regionalna autonomija i lokalna samouprava. Gradanska demokratska stranka se oslanja na one osnovne vrijednosti koje omogucavaju multikulturne zajednice.
II - Gradanska demokratska stranka se angažira u cijelosti na zaštiti suvereniteta, integriteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine jer se, kao politicka stranka, konstituira na osnovama multikulturne, multikonfesionalne i multinacionalne strukture bosanskohercegovackog društva i smatra odbranu i razvoj Bosne i Hercegovine etickim odgovorom koji proizilazi iz prava na život i slobodu.
III - Gradanska demokratska stranka ce razvijati medustranacku saradnju u zemlji, na bazi uzajamnog poštovanja i ravnopravnosti, a u skladu sa interesima za razvoj države Bosne i Hercegovine. U medunarodnim odnosima, Stranka ce razvijati saradnju sa svim partijama, pokretima i organizacijama u cijim je temeljima demokratska gradanska inicijativa, a posebno sa organizacijama iseljenika, medunarodnim udruženjima za ljudska prava, mir, ekologiju, prava žena i djece, kako bi se dao doprinos uspostavi mira i tolerancije u civilizacijskim okvirima i standardima koje svijet priznaje.
IV - Gradanska demokratska stranka posebno se angažira na uspostavljanju višenacionalnih i multikulturnih lokalnih zajednica ravnopravnih gradana, u kojima se jamci integritet i omogucava život u obnovljenom povjerenju, ravnopravnosti i toleranciji. GDS ce, svojim utjecajem i angažiranjem u okviru sistema parlamentarne demokracije, dati svoj doprinos na konstituiranju lokalnih demokracija kao autohtonih lokalnih zajednica, te time i omoguciti nastavak tradicije multikulturnih zajednica koje su svojstvene organizaciji vecine evropskih država.
V - Gradanska demokratska stranka ce podsticati inicijative i akcije zavicajnih zajednica, povratka raseljenih lica i izbjeglica. Od posebnog znacaja je povratak svih gradana u svoje kuce, na svoja ognjišta i staništa, te da im se osiguraju elementarna i neotudiva prava covjeka na život, slobodu, zavicaj i sigurnost, kao i pravo na privatnost i porodicni život.
VI - Gradanska demokratska stranka smatra neprikosnovenim ljudska prava i slobode i zbog toga ce uciniti sve da svi ljudi budu jednaki pred zakonom, bez obzira na narodnost, vjeroispovijest, pol, jezik, politicko uvjerenje i obrazovanje. GDS BiH smatra nužnim priznavanje medunarodnih konvencija i protokola o ljudskim pravima i slobodama u BiH.
VII - Gradanska demokratska stranka ce se zalagati za legitimitet i legalitet institucija vlasti na svim nivoima, za vladavinu pravne države, uz potpunu odvojenost zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, uz poštovanje javnosti rada i punu kontrolu vodenja javnih poslova.
VIII - Gradanska demokratska stranka ce podržati procese koji osiguravaju pravedan i trajan mir i omogucavaju da se ucešce medunarodne zajednice u garancijama mira vezuje za moderni koncept razvoja bosanskohercegovackog društva i integracije države BiH u ekonomske, politicke, kulturne i druge tokove medunarodne zajednice.
IX - Gradanska demokratska stranka BiH ce se angažirati za jacanje pozicije Bosne i Hercegovine u medunarodnoj zajednici, razvijanjem odnosa u BiH u skladu sa tradicijom zajednickog življenja.
X - Gradanska demokratska stranka ima ekonomske, socijalne, politicke, kulturne, obrazovne i medunarodne projekte za ostvarivanje posebnih i zajednickih interesa gradana na cjelokupnom podrucju BiH. U tu svrhu, Stranka osniva vlastite savjete i ekspertne timove za programe razvoja Bosne i Hercegovine.
XI - U svim sferama svog djelovanja Gradanska demokratska stranka podržava ostvarivanje ekonomskog programa koji omogucava prosperitetan nacin života svakog pojedinca i njegove porodice, afirmira poduzetništvo, konkurenciju i prestiž na temelju znanja i ovladavanja novim tehnologijama. Gradanska demokratska stranka smatra prioritetnim socijalne programe države, zdravstvo i obrazovanje, zaštitu djece i penzionera, zaštitu civilnih žrtava rata, ratnih vojnih invalida, logoraša i porodica poginulih boraca.
XII - Gradanska demokratska stranka podržava slobodne i nezavisne sindikate u BiH i pravo radnika na participaciju u upravnim tijelima.
XIII - Ostvarivanje nacionalnih sloboda, nacionalne ravnopravnosti i slobodan i svestran razvoj kultura Gradanska demokratska stranka smatra pretpostavkom za demokratske odnose u BiH.
XIV - Gradanska demokratska stranka smatra slobodno ispoljavanje vjerskih opredjeljenja jednom od osnovnih tekovina civilizacije i podržava interreligijski dijalog. GDS BiH se zalaže za obnovu i izgradnju vjerskih objekata i slobodu vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini.
XV - Gradanska demokratska stranka neposredno se angažira na cuvanju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeda BiH i podsticat ce sve oblike medunarodne podrške projektima kojima se rekonstruira, revitalizira i obnavlja memorija multikulturne zajednice.
XVI - Gradanska demokratska stranka smatra da obrazovanju, nauci, kulturi i sportu treba omoguciti potpuni razvoj i istovremeno ce se angažirati na stvaranju uslova za kvalitetno obrazovanje studenata u BiH i svijetu i povratak strucnjaka.
XVII - Gradanska demokratska stranka ce uciniti sve da se osigura puna zaštita životne sredine i prehranjivanje stanovništva (zdrava hrana i proizvodnja), kako bi se osloncem na vlastite potencijale osigurao odgovarajuci standard života, ishrane stanovništva i samoodrživi razvoj.
XVIII - Gradanska demokratska stranka posebnu pažnju posvecuje afirmaciji i razvoju medija, slobodi govora i udruživanja, te u skladu s tim principima, izgraduje i unutrašnje odnose i javno ispoljavanje u stranci.
XIX - Gradanska demokratska stranka, u svojoj unutrašnjoj strukturi razvija odnose u kojima se svaki clan stranke i njen simpatizer aktivira u razlicitim formama djelovanja stranke (Žena GDS, Gradanska inicijativa mladih, Aktiv penzionera, Eko pokret...) na temelju vlastitih interesa i Programskih principa Gradanske demokratske stranke.
XX - Gradanska demokratska stranka osigurava ravnopravnost muškarca i žene, poštovanje njihovog slobodnog izbora nacina života, formiranja porodice i odgoja djece.
XXI - Gradanska demokratska stranka ostaje doslovno privržena prosperitetu države i otvorenog civilnog društva sa jasnim socijalnim i demokratskim programom, u skladu sa svjetskom politickom tradicijom.
XXII - Gradanska demokratska stranka, u procesu tranzicije vlasnickih odnosa i privatizacije, štiti prava svih stanovnika BiH i smatra neprikosnovenim privatno vlasništvo.
II PRINCIPI ORGANIZOVANJA I DJELOVANJA
Clan 1.
Gradanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Stranka) je samostalna politicka organizacija koja svoju aktivnost zasniva na vlastitom politickom programu i clanstvu, bori se za ostvarenje svojih programskih principa i ucestvuje u izborima za organe vlasti.
Clan 2.
U cilju ostvarivanja vlastitih programskih opredjeljenja Stranka saraduje sa svim zainteresiranim organizacijama, udruženjima i drugim oblicima strucnog, humanitarnog i kulturnog organizovanja gradana. Na toj osnovi Stranka formira Savjet za politicki sistem, zakonodavstvo i ljudska prava, Savjet za obrazovanje, nauku, kulturu, informiranje i sport, Savjet za zdravstvo, socijalnu politiku, izbjegla i raseljena lica, Savjet za ekonomiju i ekonomske odnose, Savjet za NGO i ekologiju, Savjet za organizacijsku politiku, te organizacije: Žena GDS i Gradanska inicijativa mladih (GIM), kao i druga stalna i povremena tijela.
Stranka se može povezivati i saradivati sa drugim politickim organizacijama u Bosni i Hercegovini na realizaciji zajednickih inicijativa, interesa i programa, kao i sa progresivnim organizacijama i pokretima u svijetu.
III CLANSTVO
Clan 3.
Clanstvo u Stranci je dobrovoljno. Clan Stranke može postati svaki punoljetni i poslovno sposoban državljanin Bosne i Hercegovine koji prihvata Programske principe i Statut Stranke i potpiše izjavu o uclanjenju.
Clan Stranke ne može biti clan druge politicke stranke sa sjedištem u Bosni i Hercegovini.
Glavni odbor Stranke utvrduje kriterije i donosi odluke o proglašenju pocasnog clana.
Clan 4.
Prava clana Stranke su:
* da dobije clansku knjižicu;
* da ucestvuje u radu Stranke i daje inicijative za njen rad;
* da slobodno iznosi mišljenja, kritizira i pohvaljuje rad, te pokrece pitanja odgovornosti i opoziva;
* da bude informiran o aktivnostima i stavovima Stranke; da se kandiduje i da bude kandidiran, da bira i da može biti biran u organe Stranke;
* da podnese ostavku na dužnost koju obavlja;
* da napusti Stranku.
Dužnosti clana Stranke su:
* da radi u skladu sa Programom, Statutom i odlukama organa Stranke;
* da svojim djelovanjem štiti interes i ugled Stranke;
* da placa clanarinu, osim u slucajevima utvrdenim Odlukom o clanarini Stranke.
Clan 5.
Clansvo u Stranci prestaje samostalnim istupanjem i iskljucenjem.
Prilikom istupanja iz Stranke daje se pismena izjava.
Stranka može iskljuciti clana koji ne poštuje prava i dužnosti odredene Programom i Statutom Stranke.
Prijedlog za iskljucenje potpisuje najmanje 7 (sedam) clanova Stranke.
Rješenje po prijedlogu daje Sud casti Stranke.
Iskljuceni clan Stranke ima pravo žalbe Skupštini Stranke koja o tome donosi konacnu odluku.
IV NACIN ORGANIZOVANJA I DJELOVANJA
Clan 6.
GDS BiH se organizira i djeluje u okviru:
* opcinskih, odnosno gradskih organizacija GDS;
* kantonalnih (regionalnih) organizacija GDS;
* Gradanske demokratske stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Organi GDS BiH su:
Glavni odbor GDS BiH;
Predsjedništvo GDS BiH;
Predsjednik GDS BiH;
Nadzorni odbor;
Sud casti.
odbori za opcine, gradove i gradske zajednice;
kantonalno (regionalno) vijece za podrucje kantona i regija BiH;
Opcinska, odnosno gradska organizacija GDS BiH
Clan 7.
Najviši organ opcinske, odnosno gradske organizacije GDS je konferencija.
Konferenciju sacinjavaju svi clanovi opcinskih (gradskih) organizacija GDS.
Clan 8.
Konferencija:
* donosi program rada organizacije;
* donosi pravila o organizovanju;
* bira predsjednika, dopredsjednika, sekretara i druge clanove opcinskog odbora;
* bira sastav Nadzornog odbora;
* odlucuje o izvještaju opcinskog odbora.
* Konferencija može raditi ako je sjednici prisutna natpolovicna vecina clanova opcinske, odnosno gradske organizacije GDS, a odlucuje natpolovicnom vecinom prisutnih clanova, ili clanova opcinske organizacije;
* Izbori se obavljaju javnim glasanjem, a kandidat je izabran ako za njega glasa natpolovicna vecina prisutnih clanova;
* Neprihvatanje izvještaja predsjednika opcinskog odbora povlaci njegovu smjenu i izbor novog odbora;
* Izbor rukovodstva opcinskog odbora GDS vrši se po prethodno pribavljenoj saglasnosti Predsjedništva GDS BiH.
Clan 9.
Konferenciju saziva predsjednik opcinskog odbora.
Vanrednu konferenciju može sazvati predsjednik opcinskog odbora i nadzorni odbor u slucaju sprijecenosti predsjednika.
Predsjednik opcinskog odbora saziva vanrednu sjednicu konferencije:
* ako tako odluci Kantonalno vijece, Glavni odbor Stranke ili predsjednik GDSBiH;
* ako se duže od 60 (šezdeset) dana ne sastane opcinski odbor;
* ako odbor iskaže nepovjerenje predsjedniku opcinskog odbora;
* ako više od 1/3 clanova opcinskog odbora podnese ostavku.
Ako su ispunjeni uslovi po prethodnom stavu, a predsjednik opcinskog odbora ne zakaže konferenciju, konferenciju može sazvati, uz Nadzorni odbor, i nadležno kantonalno vijece.
Ako konferenciju žele sazvati clanovi opcinskog odbora, oni podnose zahtjev Nadzornom odboru, s potpisom više od 10 clanova opcinskog odbora i predlažu dnevni red.
Nadzorni odbor dužan je sazvati konferenciju u roku 15 (petnaest) dana od prijema zahtjeva.
Clan 10.
Nadzorni odbor broji tri clana, a konstituira se izborom predsjednika na svojoj prvoj sjednici.
Nadzorni odbor ocjenjuje poštivanje zakonitosti u donošenju odluka i raspolaganju materijalnim sredstvima.
Svi opcinski odbori dužni su, na zahtjev Nadzornog odbora, staviti na uvid dokumente za podrucje za koja su nadležni.
Clanstvo u Nadzornom odboru nespojivo je sa ostalim funkcijama u odboru.
Clan 11.
Izvršni politicki organ opcinske organizacije GDS BiH je opcinski odbor.
Opcinski odbori Stranke osnivaju se u svakoj opcini, gradu, gradskoj zajednici.
Opcinski odbor Stranke može brojati od 19 do 35 clanova.
Opcinski odbori Stranke rade u skladu sa Programom i Statutom Stranke i djeluju samostalno na svom podrucju.
Clan 12.
Opcinski odbor cine:
* predsjednik;
* dva ili više potpredsjednika;
* sekretar;
* blagajnik;
* predsjednik kluba odbornika;
* 35 izabranih clanova;
* odbornici Stranke u skupštinama opcina ili opcinskim vijecima.
Opcinski odbor bira kandidate Stranke za opcinske i gradske skupštine, te clanove Skupštine Gradanske demokratske stranke Bosne i Hercegovine.
Opcinski odbor radi u kvorumu ako prisustvuje natpolovicna vecina clanova opcinskog odbora, a odlucuje natpolovicnom vecinom clanova opcinskog odbora.
Opcinski odbori Stranke, u skladu sa odgovarajucim odlukama i uputstvima Glavnog odbora Gradanske demokratske stranke Bosne i Hercegovine, vode svoje materijalno i finansijsko poslovanje.
Clan 13.
Opcinski odbor saziva predsjednik opcinskog odbora Stranke.
Predsjednik opcinskog odbora predlaže sastav izvršnog odbora u sastavu: predsjednik, 2 potpredsjednika, sekretar, blagajnik i 24 clana.
Svi clanovi opcinskog odbora Stranke moraju biti pismeno obaviješteni o mjestu i vremenu održavanja sjednice, te o predloženom dnevnom redu.
Izvještaj o radu predsjednika Opcinskog odbora, Program rada, Pravila o organizovanju, te drugi slicni dokumenti i odluke, usvajaju se aklamacijom i prihvataju se glasanjem natpolovicne vecine prisutnih clanova.
PODODBORI
Clan 14.
Mjesni pododbori se osnivaju na podrucju jedne ili više mjesnih zajednica, sela, naselja, gradskih cetvrti ili kvartova, a u cilju efikasnijeg rada opcinskog odbora.
Za osnivanje mjesnih pododbora dovoljno je 5 (pet) clanova Stranke.
Mjesni pododbor ima sekretara.
Mjesni pododbor cine svi clanovi mjesnog pododbora.
Mjesni pododbori sagledavaju aktuelna pitanja iz života i rada gradana sa podrucje za koje su osnovani, te pokrecu gradanske inicijative za rješavanje ovih pitanja.
KANTONALNO REGIONALNO VIJECE
Clan 15.
Najviši organ kantonalne (regionalne) organizacije GDS je kantonalno (regionalno) vijece.
Kantonalnoregionalno vijece sacinjavaju:
* clanovi Izvršnog odbora kantonalnog vijeca;
* po 3 izabrana predstavnika opcinskog odbora;
* po 5 izabranih predstavnika opcinskih odbora iz gradskih centara;
* svi odbornici i zastupnici opcinskih skupština i opcinskih vijeca iz redova Stranke;
* svi zastupnici kantonalnoe skupštine;
* clan Predsjedništva Stranke zadužen za kanton;
* clanovi Stranke imenovani i izabrani u izvršne organe opcina i kantona;
* izabrani clanovi.
Clan 16.
Kantonalno (regionalno) vijece:
* donosi program rada kantonalnog (regionalnog) vijeca;
* donosi pravila o organizovanju i radu kantonalne organizacije;
* donosi poslovnik o radu;
* donosi odluku o sjedištu kantonalnog (regionalnog) vijeca;
* bira predsjednika, dva potpredsjednika, sekretara, blagajnika i 35 clanove Izvršnog odbora kantonalnog (regionalnog) vijeca;
* utvrduje listu kandidata kantonalnog vijeca za parlamentarne izbore;
* bira clanove nadzornog odbora.
Predsjednik, potpredsjednici, sekretar i clanovi izvršnog odbora kantonalnog (regionalnog) vijeca biraju se na konstituirajucoj sjednici kantonalnog (regionalnog) vijeca.
Izbor se vrši javnim glasanjem, a kandidat je izabran ako je za njega glasala natpolovicna vecina kantonalnog (regionalnog) vijeca.
Nadzorni odbor u sastavu 3 clana bira se na isti nacin kao i clanovi izvršnog odbora.
Blagajnika imenuje kantonalno (regionalno) vijece vecinom clanova kantonalnog (regionalnog) vijeca.
Izbor funkcionera kantonalnog (regionalnog) vijeca vrši se po prethodno pribavljenom mišljenju Predsjedništva GDS BiH.
Clan 17.
Izvršni odbor kantonalnog vijeca predlaže predsjednik kantonalnog vijeca a sacinjavaju ga:
* predsjednik,
* 2 potpredsjednika,
* sekretar,
* blagajnik
* 13 clana
* predsjednik kluba, zastupnici Stranke u kantonalnoj skupštini, clanovi Stranke izabrani ili imenovani u izvršne organe kantona.
Clan 18.
Izvršni odbor kantonalnog vijeca radi:
* u skladu sa Programom i Statutom Stranke;
* u radu se pridržava odluka i uputa Kantonalnog vijeca Glavnog odbora, Predsjedništva i predsjednika Stranke;
* provodi odluke Skupštine Stranke
* podstice i koordinira rad opcinskih odbora sa podrucja kantona;
* utvrduje kandidate kantonalnog vijeca;
* predlaže program rada Stranke za kantonalno vijece;
* priprema i organizira izbore i izborne aktivnosti;
* radi u skladu sa Poslovnikom i Statutom Stranke.
Clan 19.
Predsjednik izvršnog odbora kantonalnog vijeca saziva i predsjedava kantonalnim vijecem, predstavlja kantonalno vijece, brine se o njegovom radu i redovno izvještava kantonalno vijece o svom radu.
Potpredsjednici izvršnog odbora kantonalnog vijeca mijenjaju predsjednika po njegovom ovlaštenju.
Sekretar izvršnog odbora kantonalnog vijeca radi na zadacima i poslovima organizacijskog i kadrovskog jacanja kantonalnog vijeca.
Predsjednik izvršnog odbora kantonalnog vijeca saziva izvršni odbor kantonalnog vijeca najmanje jednom mjesecno.
Izvršni odbor kantonalnog vijeca odlucuje natpolovicnom vecinom clanova izvršnog odbora kantonalnog vijeca.
SKUPŠTINA STRANKE
Clan 20..
Skupština je najviši statutarni organ Stranke. Skupština zasjeda najmanje jednom u dvije godine. Zasjedanju Skupštine mora prisustvovati 2/3 clanova Skupštine, a odluke se donose natpolovicnom vecinom glasova prisutnih.
Clan 21.
Clanovi Skupštine su izabrani predstavnici opcinskih, odnosno gradskih i kantonalnih organizacija GDSBiH, clanovi Glavnog odbora i izabrani predstavnici organizacija i pokreta Stranke.
Odluku o broju i nacinu izbora clanova Skupštine donosi Glavni odbor Stranke prije sazivanja Skupštine. U radu Skupštine mogu ucestvovati i ostali clanovi Stranke, ali bez prava glasanja.
Clan 22.
Skupština Stranke usvaja i mijenja:
* Program i Statut Stranke;
* Poslovnik o radu Skupštine;
* druge odluke i akte.
bira i razrješava:
* predsjednika Stranke;
* potpredsjednike Stranke;
* generalnog sekretara Stranke;
* direktora Direkcije Stranke;
* clanove Glavnog odbora Stranke;
* clanove Nadzornog odbora Stranke;
* clanove Suda casti Stranke;
* clanove Predsjedništva GDSBiH.
prihvata ili odbija
* izvještaj o radu predsjednika Stranke i glasa o povjerenju;
* izvještaj ostalih radnih tijela Stranke;
* predlaže opce deklaracije i rezolucije;
* donosi Statut i tumaci odredbe Statuta Stranke.
Clan 23.
Organi i tijela Skupštine Stranke po pravilu biraju se javno izmedu više kandidata, a Skupština može odluciti da se izbor kandidata vrši tajno
Clan 24.
Izborni postupak na Skupštini provodi izborna komisija koja broji 3 do 5 clanova i koju imenuje Skupština Stranke.
Clan 25..
Kandidacijski postupak izbornih lica za funkcije koje bira Skupština Stranke obavlja Glavni odbor Stranke. Glavni odbor se mora izjasniti o svakoj dobijenoj kandidaturi. Postupak kandidiranja, Glavni odbor Stranke utvrduje posebnim aktom.
Kandidate za najodgovornije funkcije i dužnosti utvrduje Glavni odbor.
Kandidate za Glavni odbor predlaže Kandidaciona komisija Skupštine u okviru jedinstvene liste.
Clanovi Glavnog odbora izabrani su ako dobiju natpolovicnu vecinu glasova clanova Skupštine.
Clanovi Nadzornog odbora i Suda casti biraju se na isti nacin kao i clanovi Glavnog odbora.
Clan 26.
Radom Skupštine rukovodi Radno predsjedništvo.
Skupštinu Stranke saziva predsjednik Stranke. Predsjednik Stranke dužan je sazvati Skupštinu Stranke najmanje jednom u dvije godine.
Odluku o sazivanju Skupštine Stranke može donijeti i Glavni odbor dvotrecinskom vecinom glasova ukupnog broja clanova.
U slucaju nesazivanja Skupštine po stavu 2. i dužeg neodržavanja sjednica Glavnog odbora, Nadzorni odbor Stranke saziva Skupštinu Stranke.
Obaveza zakazivanja Skupštine Stranke postoji u slucajevima kada to zatraži svojim potpisom 500 clanova Stranke ili 20 opcinskih odbora iz 5 kantona ili 3 kantonalna odbora (vijeca) Stranke.
Uz zahtjev za sazivanje Skupštine Stranke dostavlja se obrazloženje i dnevni red. Generalni sekretar Stranke dužan je u roku od 30 dana od prijema zahtjeva sazvati Skupštinu.
GLAVNI ODBOR
Clan 27.
1. Glavni odbor Stranke cini 31 clanova izabranih na Skupštini Stranke.
2.Clanovi Glavnog odbora su i poslanici zastupnici Stranke, predsjednici Kantonalnih i Gradskog odbora Stranke Sarajevo, predsjednik i clanovi Predsjedništva Stranke, te predstavnici drugih organizacija i pokreta Stranke.
3. Prvu sjednicu Glavnog odbora saziva predsjednik Stranke, kada se Odbor konstituiše i iz svojih redova bira predsjednika, cetiri potpredsjednika i sekretara, u pravilu, javnim glasanjem.
4. Glavni odbor na konstituirajucoj sjednici bira clanove i predsjednike savjeta i druge funkcionere i tijela Stranke, javnim glasanjem.
5. Glavni odbor svoj rad reguliše Poslovnikom o radu.
Clan 28.
Glavni odbor Stranke:
* radi na provodenju Programa, Statuta Stranke i ostalih dokumenata usvojenih na Skupštini Stranke, te, na osnovu toga, donosi zakljucke i preporuke predsjedniku, generalnom sekretaru i Predsjedništvu Stranke;
* usvaja prijedlog dokumenata za Skupštinu Stranke;
* usvaja budžet (proracun) Stranke i utvrduje finansijski plan za tekucu godinu;
* usvaja ili odbija izvještaj predsjednika Stranke;
* u slucaju prestanka rada predsjednika Stranke, imenuje vršioca dužnosti predsjednika iz redova potpredsjednika Stranke;
* usvaja prijedlog liste kandidata Stranke za poslanike;
* izmedu dvije sjednice Skupštine bira i razrješava clanove Predsjedništva Stranke;
* donosi izborne dokumente Stranke;
* realizira i druge poslove iz nadležnosti po svom Statutu.
Clan 29.
Sjednice Glavnog odbora se održavaju najmanje jednom u 90 dana, a zakazuje ih predsjednik ili, u slucaju njegovog odsustva, jedan od potpredsjednika.
Administrativne poslove Glavnog odbora obavlja Direkcija Stranke.
Clan 30.
Glavni odbor može raditi ako je sjednici prisutna natpolovicna vecina Glavnog odbora.
Odluke Glavnog odbora su valjane ako za njih glasa natpolovicna vecina clanova Glavnog odbora.
Clan 31.
Glavnom odboru, na poziv, mogu prisustvovati i, u njegovom radu ucestvovati, istaknuti strucnjaci i javni radnici iz zemlje i svijeta, bez prava odlucivanja.
PREDSJEDNIŠTVO STRANKE
Clan 32.
Predsjedništvo Stranke uz predsjednika, 4 potpredsjednika, generalnog sekretara direktora Direkcije cini još8 clanova izabranih na Skupštini Stranke.
U radu Predsjedništva ravnopravno sudjeluju predsjednik Glavnog odbora i glasnogovornik Stranke.
Clan 33.
Sjednicom predsjedava predsjednik Stranke, a u slucaju njegova odsustva, potpredsjednik, koji ima ovlaštenje predsjednika Stranke.
Clan 34.
Predsjedništvo Stranke provodi i koordinira ukupnu politicku aktivnost Stranke i samostalno je u svom radu i odlucivanju.
Predsjedništvo Stranke za svoj rad odgovara Glavnom odboru i Skupštini Stranke.
Clan 35.
Predsjedništvo Stranke ne može donositi odluke bez saglasnosti predsjednika Stranke.
Clan 36.
Predsjedništvo Stranke radi na:
* realizaciji Programa i primjeni Statuta Stranke;
* donošenju konkretnih politickih odluka;
* utvrdivanju zakonskih i drugih akata koje predlaže predstavnickim organima;
* iniciranju rješavanja politickih pitanja i kriza;
* obezbjedenju i rasporedivanju sredstava za rad Stranke;
* osnivanju preduzeca i raspolaganju imovinom, uz saglasnost Glavnog odbora;
* priprema sjednice Skupštine Stranke;
* brine o razvoju i širenju Stranke, masovnosti clanstva i promoviranju Stranke;
* donosi odluke o sjedištu Stranke;
* u slucajevima slabog rada nekog od organa i odbora Stranke, koristi pravo suspenzije i privremenog imenovanja;
* osniva glasilo i pokrece druge oblike informativne djelatnosti.
PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI STRANKE
Clan 37.
Predsjednik rukovodi Strankom i predsjedava Predsjedništvom Stranke.
Clan 38.
Predsjednik realizira politiku GDSBiH i, u okviru Programa i Statuta Stranke, saraduje sa clanovima Predsjedništva, potpredsjednicima, generalnim sekretarom, direktorom direkcije i portparolom Stranke..
Predsjednik Stranke preuzima obavezu provodenja odluka i zakljucaka Skupštine i Glavnog odbora Stranke.
Predsjednik GDSBiH predstavlja GDSBiH.
Predsjednik potpisuje akte Predsjedništva Stranke.
Clan 39.
Gradanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine ima 4 potpredsjednika.
Potpredsjednici mijenjaju predsjednika Stranke po njegovom ovlaštenju.
Svaki od potpredsjednika ima zaduženje za jednu od navedenih oblasti politickog interesovanja Stranke.
ljudska prava i demokracija;
ekonomski odnosi, privreda i razvoj;
politicki sistem i parlamentarna demokracija;
društvene djelatnosti (kultura, obrazovanje, povratak izbjeglica, socijalni i društveni razvoj);
organizacijska i kadrovska pitanja.
Clan 40.
Predsjednik Stranke postaje onaj kandidat Glavnog odbora koji dobije natpolovicnu vecinu glasova Skupštine Stranke.
Glavni odbor ima jednog ili više kandidata za predsjednika stranke.
Ako u prvom krugu ni jedan kandidat ne dobije natpolovicnu vecinu glasova Skupštine Strankem, u drugi krug idu dva kandidata sa najviše glasova.
Poslije izvršenog izbora, predsjednik Stranke daje izjavu.
Potpredsjednici, generalni sekretar i direktor Direkcije biraju se na isti nacin i po istom postupku kao i predsjednik Stranke na prijedlog Glavnog odbora.
Predloženi kandidati su izabrani ako dobiju natpolovicnu vecinu glasova Skupštine Stranke.
Izbori se provode aklamacijom, osim ako Skupština ne odluci da se glasa tajno.
Clan 41.
Generalni sekretar, u okviru svoje funkcije:
* koordinira rad Predsjedništva i Glavnog odbora;
* koordinira rad opcinskih i gradskih odbora, kantonalnih i regionalnih vijeca Stranke;
* priprema sjednice Predsjedništva;
* odgovara za rad savjeta i organizacija Žena GDS i GIM;
* organizira pripreme i koordinira izborne aktivnosti na kojima ucestvuje Stranka.
DIREKCIJA
Clan 42.
Direkcija Stranke je u sjedištu Stranke. U Direkciji Stranke nalazi se i sjedište svih organa Stranke, Skupštine, Glavnog odbora, Predsjedništva i ostalih organizacija i pokreta koji rade u sklopu Stranke.
Clan 43.
Izvršnim poslovima u finansijama, marketingu, administraciji, obezbjedenju i zaštiti podataka rukovodi direktor Direkcije.
Direktor Direkcije vodi brigu i o materijalnim sredstvima, nekretninama i pravima Stranke.
Direktor Direkcije nadležan je i za finansijsko poslovanje i upravljanje imovinom opcinskih, gradskih i kantonalnih vijeca Stranke, kao i poslovanjem i imovinom organizacija i pokreta koje rade u sklopu Stranke.
Clan 44.
Na prijedlog direktora Direkcije, generalni sekretar može imenovati izvršne direktore Direkcije za Grad i kantone, ako se za to ukaže potreba.
Na prijedlog direktora Direkcije, generalni sekretar imenuje clanove upravnih odbora preduzeca i dionickih društava cije vlasništvo ima Stranka u cjelini ili u jednom dijelu.
Za imenovanje predsjednika upravnih odbora, generalni sekretar mora imati saglasnost Predsjedništva Stranke.
Clan 45.
Predsjedništvo donosi poseban akt kojim reguliše sistematizaciju i organizaciju rada Direkcije Stranke.
NADZORNI ODBOR (35 CLANOVA)
Clan 46.
Konstituiranje Nadzornog odbora Stranke vrši se izborom predsjednika na svojoj prvoj sjednici.
Nadzorni odbor se mora konstituirati 60 dana po izboru u Skupštini.
Clanstvo u Nadzornom odboru Stranke iskljucuje mogucnost preuzimanja drugih funkcija u Stranci.
Clan 47.
Nadzorni odbor Stranke:
* brine o zakonitosti rada Stranke;
* ocjenjuje urednost i namjenu korištenja sredstava Stranke;
* o svom radu izvještava Glavni odbor Stranke;
* radi po svom Poslovniku o radu.
Clan 48.
Svi dokumenti Stranke moraju biti dostupni Nadzornom odboru ili licu koje ima ovlaštenje Nadzornog odbora Stranke.
Na Skupštini Stranke izvještaj podnosi predsjednik Nadzornog odbora Stranke.
SUD CASTI (35 CLANOVA)
Clan 49.
Sud casti konstituiše se izborom predsjednika na prvoj sjednici.
Sud casti se mora konstituirati 60 dana po izboru.
Clanstvo u Sudu casti Stranke iskljucuje mogucnost preuzimanja drugih funkcija u Stranci.
Clan 50.
Sud casti:
* odlucuje o iskljucenju iz clanstva Stranke;
* ocjenjuje statutarnost dokumenata i odluka koje donose organi Stranke i rukovodna i izborna lica;
* donosi Poslovnik o svom radu;
* preciznije definira žalbeni postupak i uredno vodi svaki prijedlog o iskljucenju;
Predsjednik Suda casti Stranke podnosi izvještaj Skupštini Stranke.
Sud casti o svom radu redovno informira Glavni odbor Stranke.
MANDAT
Clan 51.
Clanovi svih izabranih organa Stranke biraju se na mandatni period od cetiri godine. Postupak opoziva je identican izbornom. Clan svakog organa Stranke ima pravo dati ostavku istom organu koji ga je birao.
Clanovi Predsjedništva Stranke ostavku predaju predsjedniku Stranke.
KLUBOVI POSLANIKAZASTUPNIKA STRANKE
Clan 52.
Poslanici (zastupnici) Stranke, na nivou opcina, kantona, grada Sarajeva, Parlamenta Federacije BiH i Skupštine BiH, formiraju Klub u cilju efikasnije pripreme i nastupa na sjednicama skupština.
Na svojoj prvoj sjednici, Klub bira predsjednika i usvaja Poslovnik o radu, o cemu mora imati saglasnost nadležnog organa Stranke.
Klubovi poslanika (zastupnika) mogu se formirati kao zajednicki klubovi za razlicite nivoe predstavnickih tijela, kao i za dvije ili više stranaka.
FINANSIRANJE RADA STRANKE
Clan 53.
Stranka se finansira:
* sredstvima clanova
* sredstvima clanskog doprinosa;
* sredstvima donacija i sponzora;
* namjenskim sredstvima za kandidature;
* plasmanima;
* uslugama;
* izdavanjem u zakup prostora;
* najmom;
* kamatama;
* sredstvima dobivenim ulaganjima;
* sredstvima ostvarenim prodajom stranackog propagandnog materijala;
* sredstvima opcinskih odbora, kantonalnih vijeca i Gradskog odbora;
* sredstvima entiteta i države;
* sredstvima dobivenim na stranackim manifestacijama
* drugim sredstvima u skladu sa Zakonom.
Clan 54.
GDS prestaje sa radom na nacin utvrden Zakonom.
P R E D S J E D N I K
GRAÐANSKE DEMOKRATSKE STRANKE BiH
Ibrahim Spahic,v.r.
|
|
|
