www.Wikipedia.org

Posjete

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas74
mod_vvisit_counterUkupno295643
Trenutno aktivnih Gostiju: 3 

Arhiva

Linux sekcija

PDF Ispis E-mail

Inicijative

Ustavne promjene i evropska integracija BiH    

Gradanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine je, kao politicka stranka liberalnog demokratskog centra, utemeljena na multilateralnoj strukturi bosanskohercegovackog društva i evropskim politickim standardima parlamentarne demokracije, u kojoj se u prvom redu osiguravaju poštivanje ljudskih prava i sloboda i individualni angažman u izgradnji civilnog društva Programom za parlamentarnu gradansku demokraciju, tržišnu ekonomiju i poštivanje ljudskih prava i sloboda, te Principima djelovanja, u kojima se istice individualni angažman i clanstvo koje je zasnovano na slobodnom izboru za ucešce u izgradnji civilnog društva i moderne Bosne i Hercegovine, u kojoj ce participacija gradanstva i vlasti BiH biti omogucena kroz jasnu podjelu vlasti i nadležnosti institucija BiH.

Za to su potrebne dvije kljucne pretpostavke: usvojiti novi ustav BiH i osigurati  pravo gradanima da izadu na izbore u skladu s novim izbornim zakonom.
Dakle, treba suštinski prevazici situaciju u kojoj skoro 50% gradana ne izlazi na izbore i ne koriste se svojim pravom da glasaju i da budu birani. Na taj nacin se odustaje od direktnog ucešca u rašclanjivanju moci institucija vlasti, ugrožava aktivno djelovanje gradana u izgradnji društvenog i državnog sistema u kome ce biti osigurana vladavina zakona, nezavisnost sudstva, transparentnost i ekonomicnost te jacati parlamentarna demokracija i javno mnijenje i kroz slobodne, nezavisne i pluralisticne medije. To podrazumijeva da ce kroz jacanje parlamentarne odgovornosti biti stvoreni uvjeti za sprecavanje konflikata, kao i izgradnju, u našem slucaju, povjerenja i pomirenja i gradnju mira i sigurnosti. Narast ce socijalna odgovornost i državna legislativa i otvorit ce prostor za posao i pravdu, bitno ce utjecati na zaustavljanje odliva mozgova, posebno mladih. BiH ce osigurati napredovanje demokracije kroz jacanje evropskih institucija i kroz proces medunarodnih, regionalnih i transgranicnih veza, poštujuci medunarodne konvencije, tribunale i sudove, istovremeno, osiguravajuci ucešce u kompetentnoj civilnoj mreži društva i dostizanje gender jednakosti.

Danas se mnogi koriste programom GDS BiH i mi bismo trebali podržati one politicke partije i programe koji cine napor da se uspostave principi gradanske demokracije kao osnove za organizaciju društva i države.

Bosna i Hercegovina je evropska i mediteranska zemlja u kojoj njeno prastaro naslijede nije išcezlo, bez obzira na sve historijske promjene kojima je bila podvrgnuta. Svi stanovnici BiH su njeni gradani, jer gradanstvo nije pitanje porijekla, nego pitanje nacina života, pitanje jednog ideala koji pociva na razumu. Naše jedinstvo pociva na razlicitim interpretacijama, komunikaciji i sporazumijevanju. Iskustvo nas uci da je sporazumijevanje moguce jedino tamo gdje je razlicitost. Tamo gdje nema razlicitosti lako se uspostavlja mracni nagon "identiteta" koji se brzo pretvara u sirovu silu što poništava svake ljudske i gradanske osobenosti.

Za sporazumijevanje je potreban dijalog. Dijalog je uvjet opstanka modernog svijeta. Istovremeno, dijalog je osnovna pretpostavka gradanske (o)pozicije. Dijalog je naporan i ponekad može izgledati besperspektivan, ali ono što se umjesto njega nudi neuporedivo je strašnije.

Politicke pretpostavke za razvoj dijaloga oduvijek su nastojale stvoriti parlamentarnu demokraciju. Naša gradanska (o)pozicija poštuje institucije koje su u tom razvoju nastale, svjesna da taj razvoj nije završen, ali i da drugog puta nema u svijet kakav želimo nama.
Ono što je moguce u svijetu sigurno je moguce i u Bosni i Hercegovini, koja od pamtivjeka nudi jedan model suživota, sporazumijevanja i dijaloga, koji podrazumijevaju sve moguce vrste trzavica, ali koji, uprkos svim tim trzavicama, opstaju. Ideja o gradanskoj Bosni i Hercegovini vodi ukidanju onih predrasuda koje onemogucuju ucvršcivanje toga modela. Ideja o ljudskim pravima jeste osnovna ideja u našoj viziji gradanske Bosne i Hercegovine, ali mi tu ideju vidimo u jednom širokom spektru, odredivanjem prioritetnih ciljeva, koji se lakše mogu ostvariti ukidanjem predrasuda i politickih mehanizama koji uzdižu jedan dio društva na racun drugoga. Nema više manjina i "vecina", svi smo podjednako veliki, jer jedino na taj nacin možemo opstati.
Novi ustav jedne gradanske Bosne i Hercegovine, kao osnovni zakon, ukljucuje ovakve pretpostavke i pravno regulira situacije u kojima se gradani dobrovoljno udružuju da bi zasnovali pravnu zajednicu slobodnih i jednakih clanova društva. Ustav regulira ona prava koja gradani pojedinci žele (ili moraju) dodijeliti jedan drugom ako hoce svi zajedno živjeti životom dostojnim covjeka. Ili uz pomoc stare izreke: Ne cini drugom ono što ne želiš da drugi ucini tebi. Za nas je gradanstvo demokracija.
Gradanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine  svoju zemlju želi da izgraduje  uz puno uvažavanje lokalne samouprave i regionalne demokracije i autonomije, na temelju stvarnih ekonomskih, politickih, kulturnih i socijalnih potreba stanovništva, kroz decentraliziranu društvenu strukturu i efikasnu državnu zajednicu. Mi vjerujemo u participaciju gradanstva u vlasti, a danas je u našoj zemlji  objektivno pozicija gradana nesigurna i njihovi interesi i potrebe podredeni su interesima  lokalnih i državnih mocnika.   

Dolazi dan kada ce gradani BiH napisati svoj ustav  i to se ne može sprijeciti nikakvim politickim manevrima. Gradani pocinju da uzimaju "državne" stvari u svoje ruke,  sve  više se govori, a ne samo pjeva 'svi smo mi  Hercegovci  i  Bosanci'.

GDS je svojevremeno pokrenuo ustavne promjene u Bosni i Hercegovini u Predstavnickom i u Domu naroda, kojima se u skladu s demokratskim standardima ureduju odnosi u Bosni i Hercegovini u pogledu ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, nadležnosti institucija BiH, ekonomske i socijalne politike, povratka izbjeglica i raseljenih lica i zaštiti ocuvanja nacionalnih spomenika i institucija od vitalnog nacionalnog interesa, mijenja struktura Doma naroda, u kojoj se omogucava ravnopravno prisustvo predstavnika nacionalnih manjina i izbor sva tri bh. naroda s cijelog podrucja Bosne i Hercegovine, bez entitetskih diskriminacija. U skladu s medunarodnim konvencijama koje su usvojene i inkorporirane u Ustav BiH smatramo da uopce nije sporno kakva treba da izgleda država BiH, dakle - Država parlamentarne demokracije.

GDSBiH se zalaže za jasnu podjelu vlasti i nadležnosti institucija države Bosne i Hercegovine i smatra da je pored ustavnih reformi neophodno mijenjati i Izborni zakon BiH tako što ce biti formirano 9 izbornih jedinica koje ce omoguciti pokrivenost teritorije transentitetskim modelom na nacin da se u izbornom procesu omoguci ravnopravno ucešce svih gradana BiH.
GDSBiH smatra da bi država BiH trebala imati tri nivoa vlasti, i to:

   1. Lokalni
   2. Regionalni, i
   3. Državni

GDSBiH  smatra da bi najviši zakonodavni organ u BiH trebalo da bude dvodomni parlament koji bi se sastojao od Zastupnickog doma, koji bi brojao 85 poslanika. Takoder smatramo da bi Dom naroda trebao birati Zastupnicki dom Paralmenta BiH i da ne bi trebao brojati više od 35 poslanika, predstavnika nacionalnih manjina, Bošnjaka, Srba i Hrvata.
 
GDSBiH smatra da država BiH treba Ustavom treba regulirati jednog predsjednika, kojeg bi takoder birao Zastupnicki dom Parlamenta BiH i ciji bi mandat trebao da traje 5 godina. U slucaju sprijecenosti predsjednika u vršenju njegovih dužnosti, tu funkciju bi po ustavu trebao obnašati predsjedavajuci Parlamenta BiH u periodu od 3 do 6 mjeseci u kojem bi se izvršio izbor novog predsjednika BiH.
 
GDSBiH smatra da bi se ustavom trebalo odrediti da funkcije predsjednika BiH, predsjedavajuceg Zastupnickog doma Paralmenta BiH, predsjedavajuceg  Doma naroda i premijera BiH treba da budu ravnopravno rasporedene izmedu sva tri konstitutivna naroda i predstavnika nacionalnih manjiina.
 
GDSBiH smatra da bi umjesto Vijeca ministara trebalo ustavom regulirati postojanje Vlade s ministarstvima za ekonomske odnose i rad, za vanjske poslove i dijasporu, za civilne poslove i komunikaciju, za ljudska prava i izbjeglice i raseljene, za odbranu i sigurnost, ministarstva za unutrašnje poslove, za obrazovanje i nauku, za kulturu i sport, ministarstvo zdravstva, ministarstvo za evropske integracije, ministarstvo vjera, ministarstvo pravde, ministarstvo za socijalnu poltiku, ministarstvo za turizam i sekretarijat Vlade, kao i izbor mandatara, kojeg bira Zastupnicki dom Parlamenta BiH, koji ce predložiti eksperte u svim oblastima koja ministarstva pokrivaju. Izbor clanova vlade trebao bi biti uvjetovan ponudenim programima u oblastima za koje su predloženi za ministre.
GDSBiH smatra da bi lokalna uprava trebala postati ustavna kategorija, dok bi lokalnim zajednicama trebalo dozvoliti da se neometano udružuju na ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj osnovi. Potrebno je jasno i precizno zakonski definirati status lokalnih i regionalnih nivoa vlasti i osigurati da se na niže nivoe vlasti prenesu samo ona ovlaštenja koja su precizno definirana ustavom.
GDSBiH smatra da bi gender trebao biti reguliran Ustavom, s posebnim akcentom na rukovodece funkcije.
Jedino politicki dijalog kroz Parlament BiH i javna rasprava o ustavnim reformama uz ucešce civilnog društva mogu osigurati  puni legitimitet ustavnih reformi koje ce kroz predstojeci period znaciti proces daljnje demokratizacije bh. društva i izgradnje vlasti sposobne da se suoci s procesom eurointegracija, zbog cega je nužno vec do konca ove godine usvojiti novi zakon o Vijecu ministara BiH i izvršiti rekonstrukciju Vijeca pocetkom iduce godine, tako da na kljucnim mjestima budu eksperti i dobro organizirana ministarstva kompatibilna sa sastavom Evropske komisije.

Kao što je vidljivo da se jedino u okviru evropskih standarda  kroz poštivanje opce Deklaracije o poštivanju prava covjeka može osigurati ravnopravnost, sloboda i solidarnost svih gradana svijeta, u državama clanicama UN-a, isto tako je najbolji nacin za ostvarivanje nacionalnih interesa naših gradana - Bošnjaka, Srba, Hrvata, kao i predstavnika svih nacionalnih manjina: Roma, Jevreja, Slovenaca, Ukrajinaca, Ceha, Albanaca, Poljaka, Makedonaca, Bugara, Austrijanaca, Nijemaca, Turaka, Italijana, Rusina i drugih - ostvarivanje njihovih ekonomskih, politickih, socijalnih i kulturnih interesa. To je moguce samo ukoliko su institucije demokratske, ukoliko je osigurano stvarno ucešce gradana u vlasti. Danas je participacija gradana u vlasti marginalizirana i u našem društvu ne postoji dijalog izmedu razlicitih zainteresiranih civilnih grupa i zajednica. To se najbolje vidi u diskriminaciji u ostvarivanju zakona. Naša zemlja je tek na pocetku ostvarivanja uvjeta za udruživanje na razini BiH kroz jacanje državnih institucija i asocijacija, a daleko smo još od udruživanja interesa na zaštiti intelektualne svojine, industrijske svojine, potrošaca  itd.  i modernog sindikalnog organiziranja.
GDSBiH je za evropske granice naše zemlje, zašticene i otvorene istovremeno, kako bi se saradnja sa susjedima u okviru  evropskih integracija realizirala u duhu sarajevskog Pakta o stabilnosti u jugoistocnoj Evropi. Mi smo za transgranicnu saradnju u kojoj ce se i pozicija svakog gradanina, svakog naroda i nacionalne manjine, njihovog identiteta, jezika i kulture realizirati u cijelosti u procesima demokratizacije i konacnog uklanjanja nacionalistickih projekata s politicke karte ove regije, koja se lomi izmedu Mediterana, Balkana, srednje i jugoistocne Evrope. Integracija Evrope je jedino moguca ukoliko u njoj  sudjeluju svi njeni gradani.

Više...
 
BiH u Mediteranskoj uniji     Ispis

BIH U MEDITERANSKOJ UNIJI PRISTUPANJEM MEDITERANSKOJ UNIJI REALIZIRA SE PROGRAM GDSBiH I OSTVARUJU NAJZNACAJNIJI PRIORITETI VANJSKE POLITIKE BIH
 
 
Povodom formiranja Mediteranske unije u koju je, zajedno sa 27 zemalja Evropske unije, pozvana i Bosna i Hercegovina kao država Sredozemlja, GDS BiH izražava zadovoljstvo što se i nakon više od decenije realizira program GDS-a objavljen 1996. godine pod nazivom ''Povratak u buducnost, BiH-Mediteranska zemlja“.

Rijec je o programu koji je naglasio potrebu da BiH u procesu reintegracije sama odredi svoje mjesto za nove procese povezivanja s prostorom kojem po svom kulturno-historijskom, prirodnom, politickom, duhovnom i svakom drugom odredenju u potpunosti pripada.

Medu najznacanijim prioritetima spoljne politike BiH su: ulazak u NATO, clanstvo u EU i bilateralna i multilateralna saradnja na Mediteranu. Pored državnih organa i institucija, sve naucne, ekonomske i kulturne i druge društvene strukture i asocijacije trebale bi uciniti sve da se razvije jedna cjelovita politicka filozofija koja bi, paralelno ostvarujuci ova tri kljucna vanjsko-politicka cilja BiH, ojacala prakticno i svoje društvo i državu i njene kapacitete za otvaranje prema svijetu.

Formiranje Mediteranske unije, koju ce ciniti 27 zemalja EU i države Sredozemlja, predstavlja izazov za spoljnu politiku BiH, jer je utemeljena na procesu reintegracije naše zemlje i otvaranja EU prema zemljama regije koja je temelj povijesti Evrope i potvrda njene kulturne raznolikosti, religijske i civilizacijske povezanosti sa svijetom i najznacajniji geopoliticki prostor za punu afirmaciju same Evropske Zajednice.

Formiranje Mediteranske unije je i najveci izazov za EU, koja na nov nacin formuliše politiku odnosa sa Afrikom i Azijom i u skladu sa istorijskom odgovornošcu pokrece u XXI st. kljucna pitanja razvoja migracija, demokracije i saradnje, pitanja koja direktno uticu na mir, sigurnost i slobode gradana Evrope, kao i svih gradana mediteranskog podneblja.

Oslonjena na Barcelonski proces iz 1995. godine, Mediteranska unija daje novi podsticaj, ne samo u skladu sa proracunom EU za 2007/2013, koji predvida 16. milijardi Eura za postojeci proces, vec nagovještava i novi zamah, jer se radi o 27 zemalja EU i potencijalno, po vlastitoj želji i interesu i o 22 zemlje Sredozemlja, medu kojima je i BiH.

Zašto je važan ovaj projekat za našu zemlju? Prije svega, zbog toga što je BiH uistinu jedan od najboljih primjera susreta svih najznacajnijih ekonomskih, politickih, socijalnih, vjerskih, kulturoloških procesa kroz historiju i danas zasniva svoju egzistenciju upravo na jedinstvu razlika.

Na unutrašnjem planu, BiH je sa svojom mediteranskom spoljnom politikom u prilici da preuzima inicijative, a ne samo sa bude realizator projekata vanjske politike pojedinih zemalja i Medunarodne zajednice, jer ima dragocjeno iskustvo kroz cjelokupnu svoju povijest i razvoj u povezivanju svojih vlastitih interesa, sa interesima naroda i zemalja Sredozemlja.

Što nam je ciniti?
1. Potrebno je da stvarno konacno formulišemo dugorocnu razvojnu strategiju zemlje, bar do 2014. godine, kako bi mogli dobro upravljati resursima BiH i osigurati odgovarajuci ekonomski razvoj i tokom eurostandardizacije rada i proizvoda. Sada se vec kasni u tom kljucnom poslu i ne radi na dobrobiti gradana BiH.
2. Potrebno je pristupiti sporazumu o pridruživanju EU i odmah zatražiti status kandidata za clanstvo u EU.
3. Na temelju dosadašnjeg iskustva Partnerstva za mir, potrebno je ubrzano preci put do clanstva u NATO-u i izvršiti sve nužne reforme u sistemu sigurnosti u zemlji.
4. Nužno je otvoriti suštinsku debatu o ustavnim promjnama u BiH, kako bi došlo do aktiviranja gradana civilnog društva, nauke, kulture, obrazovanja, pronalaženju odgovora kako živjeti bolje u našoj zemlji i sa susjedima.
5. Neophodno je izvršiti još ove godine rekonstrukciju Vijeca Ministara BiH i uvesti, pored poljoprivrede, šumarstva, nauke i druga ministarstva cije ce funkcije biti kompatibilne sa funkcijama komesara Evropske komisije, kako bi cijelo Vijece ministara djelovalo kao tim za Evroatlanske integracije, kao tim koji crpi snagu iz opravdanih zahtjeva gradana da žive kvalitetno, u skladu sa evropskim standardima.

U svakom slucaju, pored uobicajene medunarodne diplomacije, treba pokrenuti i parlamentarnu i kulturnu i sportsku i svaku drugu,i sve uciniti i uz podršku naše dijaspore, kako bi imidž BiH u svijetu, bio u skladu sa stvarnim vrijednostima gradana naše zemlje
 

Digg This! Del.icio.us; Reddit Seed Newsvine Google Stumble It! Technorati Facebook
 
Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika.
Registrirajte se ili prijavite da bi mogli pisat komentare.